Novosti

Prijeti nestašica krumpira

Zbog prevlažnog proljeća i ljetne suše Hrvatskoj prijeti nestašca krumpira – ističe dr. Marko Josipović u intervjuu danom Glasu Slavonije.  Dodatne štete će nastupiti jer je naglo zahladilo, uz to je nastupilo i kišno razdoblje kad je palo oko 80 litara po četvornom metru  na području Slavonije. Zbog toga većina krumpira počinje ponovno klijati. Dr. Josipović procijenjuje da bi ove godine u Hrvatskoj moglo biti proizvodeno oko 400.000 tona krumpira, što bi bilo dovoljno za domaće potrebe kad bi postojalo dovoljno rashlađenog skladišnog prostora, a pošto to nije slučaj, procjenjuje da će doči do nestašice i da će cijena krumpira značajno porasti(na veliko najmanje 3 kune po kilogramu).

Objavljena: 27.8.2006.

Uskoro sakupljalište animalnog otpada u Vukovaru

Uskoro počinje realizacija projekta sakupljališta animalnog i biološkog otpada u šumi Đergaj kraj Vukovara koje će pokrivati područje istoka Hrvatske. Projektom, financiranim SAPARD programom, sagraditi će se najmodernije sakupljalište animalnog i biološkog otpada u koji će se dovoziti lešine iz klaonica, tvornica za preradu mesa i lešine životinja. Do sada je taj posao sakupljanja radila Agropreteinka iz Sesvetskog Kraljevca, ali je cijeli posao za nju postao opterećenje pa se krenulo u gradnju regionalnog odlagališta. Kafilerija bi i dalje bila u Sesvetskom Kraljevcu, a u Vukovarskom odlagalištu bi animalni otpad bio zatvoren u hermetički zatvorene hladnjače kapaciteta 20 tona, a nakon prikupljanja dovoljene količine otpada, on bi se proslijedio u kraljevačku kafileriju.

Objavljena: 25.8.2006.

Usmrćene svinje zaražene svinjskom kugom

Na jednom je gospodarstvu u Borovu usmrćeno 346, a u Bijelom Brdu kraj Osijeka 124 svinje zaražene svinjskom kugom, izvjestilo je Ministarstvo poljoprivrede. Jučer(22.8.) potvrđena je svinjska kuga u oba gospodarstva u labaratoriju Hrvatskog veterinarskog instituta.  Svinjska kuga se prvi put pojavila u Borovu prije mjesec dana, a u Bijelom Brdu prije tri tjedna. Ministarstvo apelira da se svaka sumnja na svinjsku kugu prijavi, a stanovništvo zaraženih sela moli da se pridržava strogih biosanitarnih mjera.
Izvor: Index.hr

Objavljena: 23.8.2006.

Prosvjed pčelara

Pčelari Dalmacije, uz potporu istarskih i goranskih pčelara, održali su u Splitu prosvijed(20.8.) protiv isplaćivanja poticaja po kilogramu meda. Dosad su se poticaji obračunavali po košnici, a u novom zakonskom prijedlogu se predviđa da se poticaji odračunavaju po kilogramu meda. Pčelari smatraju da su za izmjenu zakona lobirali trgovci, na štetu pčelara. Nadalje, smatraju da će novim zakonom 16 milijuna kuna završiti u džepovima trgovaca, umjesto da taj novac dobe pčelari.

Objavljena: 22.8.2006.

Zaražen bedrenicom

Dijagnosticirana je bedrenica kod jedne osobe koja je bila u dodiru sa zaraženim kravama na pašnjaku Bobovac kraj Sunje, izvjestio je Ante-Zvonimir Golem, državni tajnik Ministarstva zdravstva. Pacijent se odprije liječi od maligne bolesti pa Golem smatra da je to pogodovalo zarazi. Ovo je prvi takav slučaj u Hrvatskoj u zadnjih 40 godina. Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Objavljena: 19.8.2006.

11 krava ugino od bedrenice

Na pašnjaku kraj mjesta Bobovac, blizu Sunje, uginulo je najmanje 11 krava zaraženih bedrenicom. Nepotvrđene brojke govore o 19 krava. Bolest se pojavila prije nekoliko dana na pašnjaku veličine 360 hektara na kojem pase oko 300 krava. Prema napucima veterinarske službe vlasnici će krave držati 5 dana zatvorene u štali na antibakterijskom tretmanu, a šesti dan će se cijepiti sve krave u krugu od 20 kilometara. Preventivno će biti cjepljeni i stočari, premda bedrenica kod ljudi nije zabilježena od 1960(od 1960 do 1930 od bedrenice je u Hrvatskoj umrlo 50 ljudi). Bolest se može prenijeti od životinje na čovjeka, ali ne i sa čovjeka na čovjeka. Do daljnjeg je zabranjena ispaša na pašnjaku Glavanac.
Bedrenicu(Antrax, crni prišt) uzrokuje bakterija u obliku spora Bacillus anthracis. Spore mogu na tlu ležati desetljećima, a do zaraze životinja dolazi inhalacijom spora. Kasnije se na ljude može prenijeti dodirom sa zaraženim mesom, jedenjem termički nedovoljno obrađenog mesa ili udisanjem u industriji prerade kože(dišna bedrenica – za ljude najopasnija, 99% smrtonosna).

Objavljena: 18.8.2006.

Rekordna kampanja prerade šećerne repe u osječkoj šećerani Kandit Premijer d.d.

U kampanji  koja će trajati od polovice rujna do 20. prosinca će sudjelovati 400 stalnih i 300 sezonskih radnika. Za kamapanju se prijavilo tri puta više sezonaca nego što je potrebno pa će ih dvije trećine otpasti.  Šećerana je ugovorila proizvodnju šećerne repe na 12541 hektara i očekuje se prinos od 600000 tona repe od koje će se dobiti 75000 šećera. Osječka šećerana je repu posadila i u Mađarskoj i u Vojvodini. Na taj način zauzima budući sirovinski prostor i priprema se za zajedničko Europsko tržište. Uz proširinje površina za sadnju šećerne repe, osječka šećerana razmjenjuje iskustva sa europskim poljoprivrednicima jer je prinos po hektaru u hrvatskoj gotovo duplo manji nego u EU, uz nešto nižu digestiju. Uz povećanje prinosa, šećerana će raditi i na smanjenju transportnih troškova, tj. pokušati će ugovoriti da se što više kvalitetnog šećera proizvodi blizu šećerane da bi se smanjili transportni troškovi.
Izvor: Glas Slavonije

Objavljena: 16.8.2006.

250 novih farmi svinja

U sljedeći pet godina trebalo bi se otvoriti oko 250 novih farmi svinja kapaciteta između 50 i 200 krmača, prema operativno, planu razvoja svinjogojske proizvodnje. Za taj projekt se planira uložiti oko 2 milijarde kuna. Planira se i gradnja 73 zasbenih tovilišta, te 19 nukleus farmi. Ovih programom Ministarstvo poljoprivrede želi učiniti hrvatsko svinjogojstvo konkurentno drugim zemljama i zadovoljiti stroge kriterije Europske unije.
U Hrvatkoj se trenutno proizvodi oko 1.5 milijuna svinja, premalo za domaće potrebe. Najčešći je slučaj da seljak drži do 10 svinja uz ostale životije. Takav uzgoj nije konkurentan. Samo 0.35% farmi drži između 50 i 100 krmača.
Problem je i što velike farme drže rasplodni material za sebe pa je proizvodnja na selu drastično pala.
Izvor: Glas Slavonije

Objavljena: 14.8.2006.

10000 kuna kazna za ambroziju

Ministarstvo poljoprivrede je odredilo kazne od 6 do 10 tisuća kuna za sve fizičke osobe koje ne budu sa svojih površina uklanjale ambroziju(u to ulaze i kanali i neobrađena zemljišta), te kazne su između 30 i 50 tisuća kuna za pravne osobe. Ambrozija se može čupati, kositi ili poljevati hrebicidima, ali ne i paliti, što je bio čest slučaj. Ministar Čobanković je ustvrdio da će najveći problem biti površine za koje se ne zna vlasnik, a zna se da ambrozija može vjetrom putovati i do stotinu kolimetara. Ambrozijin cvijet je izuzetno opasan i zbog svoje otpornosti, opstaje do prvih mrazova, a izaziva tešku alergiju koja može dovesti do asme. Alergijske reakcije koje izaziva su svrbež, suzenje i pečenje očiju, kihanje i curenje nosa. U Hrvaskoj je na ambroziju alergično 55 tisuća ljudi.
Izvor: Glas Slavonije

Objavljena: 14.8.2006.

Prosječna veleprodajna cijena pšenice 90 lipa po kilogramu

Završetkom žetve, veleprodajna cijena pšenice je pala i za srpanj iznosi prosječnih 90 lipa(raspon cijena u veleprodaji se kretao između 83 i 92 lipe po kilogramu)  dok se cijena u lipnju kretala između 90 i 95. U odnosu na isto razdoblje lani, veleprodajna je cijena 4% niža(TISUP). Razlog tome je što je žetva prošla bez većih problema, prinos je dobar(5 do 6 tona po hektaru kod većih proizvođača), a kvaliteta također vrlo dobra. Otkupna cijena za srpanj se kreće između 75 i 87 lipa i za 10 posto je niža u odnosu na prošlu godinu. Otkupne cijenu u EU se kreću između 90,07(cca 66 lipa po kilogramu) do 139,67(cca 101 lipa po kilogramu) Eura po toni. Veleprodajna cijena kukurua u Hrvatskoj za srpanj se kretala između 70 i 85 lipa po kilogramu i u odnosu na lipanj je viša 12%.
Izvor:Glas Slavonije

Objavljena: 8.8.2006.