Putuj.com
ZelenaBurza.com > Novosti i članci vezani uz poljoprivredu
Putovanja
Korisni linkovi

Udruga proizvođaća jagodičastog i bobičastog voća Gorskog kotara

Radni strojevi

Anketa
Gdje ste se upoznali sa našim stranicama?

Novosti

Najveća posljeratna berba ličkog krumpira

Najveća posljeratna berba ličkog krumpiraU Lici će se ove godine izvaditi oko 1500 tona krumpira. Time će ovo biti rekordna posljeratna godina, ali Lika će time samo dostići polovicu prijeratne proizvodnje. Lika još uvijek koristi samo 20 posto mogućnosti za proizvodnju krumprira. Ove godine je krumpir zdrav, za razliku od prošle kad ga je napadala plamenjača. Otkupna cijena će se definirati kad završi berba. Lički krumpir bi do ulaska Hrvatske u EU trebao postati brand i marka zaštićenog geografskog porijekla. Postoji i problem uvoznog makedonskog krumpira koji se kod nas prodaje kao lički – sličan problemu sa vinima.

Izvor: Jutarnji List

Objavljena: 4.10.2006.

Hrvatske šume daju 7 kuna za kg žira

Hrvatske šume daju 7 kuna za kg žiraHrvatske šume će na području Uprave šuma Vinkovci otkupljivati žirove po cijeni od 7 kuna za kilogram. Uprava šuma Vinkovci se na otkup odlučila ove godine pošto hrastov žir daje dobar urod svake tri godine, a ovo je plodna godina. Planiraju prikupiti oko 750 tona žira. 20 tona je namijenjeno za proizvodnji sadnica u rasadniku u Zalužju kraj Vinkovaca, a ostatkom od 730 tona će se pošumiti 905 hektara površine(u pravilu se na hektar rasipa 800 kilograma žira). Otkupna mjesta će biti organizirana u 12 šumarija, a novac će biti isplaćen u roku od mjesec dana.

Izvor:Jutarnji List

Objavljena: 4.10.2006.

Belje ulaže u bolje kulene

Belje ulaže u bolje kuleneAgrokor je uložio 12 milijuna kuna u pogon za proizvodnju kulena u Belju. Time Belje postaje najveći proizvođač kulena i suhomesnatih proizvoda u Hrvatskoj sa kapacitetom od 1300 tona suhomesnatih proizvoda godišnje. U moderniziranom pogonu kompjuteri će kontrolirati pušionicu u kojoj bi kulen trebao za 90 dana doseći zrelost. Posebna je pozornost dana biranju začina, posebno mljevene paprike, čime će se dodatno poboljšati kvaliteta kulena. U Belju ističu da paze na porijeklo mesa, te da je njihov kulen potpuno hrvatski poizvod.

Izvor: Jutarnji List

Objavljena: 4.10.2006.

Inćuni sa Hvara osvajaju svijet

Inćuni sa Hvara osvajaju svijetStari Grad na Hvaru je prošle godine zabilježio najveći rast izvoza u Republici Hrvatskoj, 700 posto, i to najviše zbog Solione male plave ribe 'Epulum'. Soliona uglavnom izvozi usoljene inćune bez glave. Glavni su im kupci Italije i Španjolske.

U Solioni ističu da takav interes za hrvatske inćune ne treba čuditi pošto je jadranski inćun drugi po kvaliteti u svijetu, odmah iza kantabrijskog. Inćuni se izvoze u kantama od 20 litara i planira ih se izvesti između 650 i 700 tona ove godine (prošle godije je Soliona izvela 430 tona). U Solioni radi od 25 do 90 radnika, ovisno o količini ribe. Soliona je i sve više prisutna i na hrvatskom tržištu jer trgovački lanci sve više nude pastu i čiste sardele, te razne filete.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Objavljena: 3.10.2006.

Zabranjen lov tune do kraja godine

Zabranjen lov tune do kraja godineMinistarstvo poljoprivrede je odredilo zabranu lovljenja tune do kraja godine pošto su ribari tunolovcina kod otočića Jabuke ulovili 1004 tone tune što je premašilo godišnju kvotu od 900 tona koju je odredila Međunarodna komisija za zaštitu atlantske tune ICCAT. Od ICCAT-a će Hrvatska, kao i sve ostale mediteranske zemlje, dobiti i novu kvotu za sljedeću godinu.

Izvor: Jutarnji List

Objavljena: 28.9.2006.

Kampanja prerade šećerne repe

Kampanja prerade šećerne repeU Osječkoj šećerani su vrlo zadovoljni digestijom šećerne repe koja je ove godine viša nego lanjske(15.1. naprama 14.5). Na početku vađenja digestija je zbog obilnih kiša bila niža da bi pojavom sunčanih dana počela rasti. Inače, tijekom kampanje je zaprimljeno 68.500 tona šećerne repe. Stanje digestije je vrlo šaroliko i varira između 14 i 16. Repa u šećeranu ulazi čista zahvaljujući porčiščivačima koje je proizvođačima iznajmljuje šećerana kako se u tvornicu ne bi unosila zemlja. Osim u Hrvatskoj, Osječka šećerana je ove godine ugovorila proizvodnju i u Mađarskoj i Vojvodini i očekuje rekornu proivodnju šećera od 75000 tona.

Izvor: Glas Slavonije
 

Objavljena: 28.9.2006.

Lura kaznila selo

Lura kaznila seloZbog jednog uzorka mlijeka u kojem je nađen antibiotik, Lura je odlučila kazniti cijelo selo Prnjavorac kraj Čazme. Lura kao kaznu traži 4600 kuna – vrijednost cisterne prikupljenog mlijeka(2300 litara). Seljaci će kao kaznu trebati platiti mlijeko po 2 kune, dok od Lure dobivaju 30 do 40 lipa manje. Kazna je temeljena na cijeloj cisterni iz Prnjavorca i okolnih sela koju je Lura trebala proliti zbog pronađenog antibiotika.

Problem je u tome što svako selo ima osobu koja svako jutro skuplja uzorke od seljaka, označuje ih i šalje u Luru na analizu pa nije jasno kako Lura nije uspjela utvrditi tko je krivac. Seljaci špakuliraju da je netko iz Lure podmetnuo antibiotik da bi Lura mogla obustaviti neisplativi otkup jer je jeftinije uvoziti mlijeko iz Srbije i Bosne i Hercegovine. U Luri tvrde da nema nikakvog govora o kažnjavanju sela nego o proceduri propisanoj u ugovoru o otkupljivanju.

Izvor: Jutarnji List

Objavljena: 26.9.2006.

Dalmatinski plavac iz Makedonije

Dalmatinski plavac iz MakedonijeMinistarstvo poljoprivrede je odlučilo nabaviti uređaj za nuklearnu magnetsku rezonancu sa ciljem da se točno utvdi porijeklo grožđa u hrvatskim vinima – rekao je Vinko Milat, savjetnik ministra Poljoprivrede u intervjuu danom Slobodnoj Dalmaciji. Sumnja se da se hrvatska vina rade od nelegalno uvezenog makedonskog grožđa.

Kilo grožđa kvalitetnog Vranca u Makedoniji stoji 3, a Dingača u Hrvatskoj 30 kuna. Nije problem u Makedonskom vinu koje se može legalno uvoziti, nego u makedonskom vinu koje se prodaje kao Hrvatsko. Sumnju u nelegalni uvoz grožđa povećale su i ovogodišnje odluke Istravina i Agrolagune da ove godine ne otkupljuju grožđe(kasnije je postignu dogovor da će Istravino ipak otkupiti 250, a Agrolaguna od 150 do 200 vagona). Nadalje, Istravino je u vlasništvu Roto-Prometa koji je ujedno i vlasnik makedonske vinske tvrke Vizba Valandovo i tamo ima svoje vinograde.

Izvor: Slobodna Dalmacija
 

Objavljena: 25.9.2006.

Biomasa – energent budućnosti

Biomasa – energent budućnostiHrvatska posjeduje veliki energetski potencijal u biomasi iz šumarstva i poljoprivrede koji nedovoljno koristi. Zbog toga su vladi osmislili cijeli niz razvojnih programa za razvoj tog energetskog izvora – istakao je Herman Šušnik, državni tajnik ministarstva poljoprivrede.
U Hrvatskoj su radi uvođenja proizvodnje energije od biomase izgrađene toplane na biomasu u Delnicama, Našicama i Đurđevcu, te toplinski sustav u Gospiću.

Biomasa je sve važniji izvor energije u EU, a kod nas je gotovo zanemariv. Trenutno u EU se iz biomase dobiva 4 posto potrebne energije, ali je cilj da se taj postotak poveća na 20 posto. U Njemačkoj, na primjer,  sve više gospodarstava proizvodi bioplin za koji se mogu koristiti gotovo sve sirovine koje se nalaze na gospodarstvu: kukuruz, suncokret, silaža, čak i pokošena trava. U Švedskoj je čak sagrađen vlak koji koristi bioplin.

Izvor:Glas Slavonije

Objavljena: 21.9.2006.

Umire smokvarstvo u Hrvatskoj

Umire smokvarstvo u HrvatskojU Hrvatskoj se u zadnjih 50 godina kontinuirano smanjuje broj smokava. Sa milijun i sedamsto tisuća pedesetih godina, broj je pao na milijun i dvjesto tisuća početkom domovinskog rata kada počinje još dramatičniji pad. Danas nema konkretnih podataka o broju smokava(prije Domoviskog rata najviše smokava je bilo u području Šibenika, a najkvalitetnije su bile iz doline Neretve), ali se zna da im se broj dodatno smanjio od Domovinskog rata, a veliki broj ih se uopće ne obrađuje. Razlog tome je što je smokvarenje težak i zahtjevan posao koji podrazumjeva branje, sumporanje, sušenje, sortiranje itd. pa se mladi ljudi okreću drugim aktivnostima pošto smatraju da je nepovoljan odnos uloženog i dobivenog. Smokve pretežno uzgajaju stariji, više zbog tradicije nego zbog zarade. Smokva je potekla iz Perzije i Sirije, a preko Sredozemnog mora se proširila na sve kontinente. Danas su najveći uzgajivači smokava Italija, Turska, Grčka, Alžir, SAD, Portugal i Španjolska.
Izvor: Slobodna Dalmacija

Objavljena: 20.9.2006.

< 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 >

Popularne destinacije
 
Back with a fresh collection of seasonal sportswear, Ashley Marc Hovelle returns for Spring/Summer 2016 with his Win|Lose lookbook.NIKE AIR FOAMPOSITE ONE Shot on the streets of Berlin with the brand’NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURESs now unmistakable model, Blaise Osa Yalekhue,MBT KIFUNDO MEN center stage,AIR JORDAN 3.5 MEN the new collection was reportedly inspired by seminal ’90s b-ball flick White Men Can’MBT KISUMUt Jump. Channeling the spirit of sporting competition — alongside Woody Harrelson’s garish shorts — the range of easy-to-rock sweaters,ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW T-shirts and shorts alternates between simple monochrome typography and bold,Clarks Originals Schuhe floral screen-printing, playing on the theme of Win vs.MBT TARIKI MEN Lose. All items are fashioned from premium cotton jersey fabric,AIR JORDAN 2 MEN made in Portugal and screen-printed in factories working with some of the world’s most prestigious fashion houses.NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON All pieces are available to purchase now via the AMH online shop. Shop Now Meanwhile, check out AMH’s striking Fall/Winter 2015 lookbook. Photographer: Kyra Sophie Model: Blaise Osa Yalekhue .